Društvo

Iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta ističu da su kvalitetno obrazovanje, očuvanje integriteta ličnosti učenika i uspostavljanje bezbjednog školskog okruženja, neki od ključnih prioriteta ministarstva.

Izvršna direktorica Nevladinog “Udrženja roditelji” Kristina Mihajlović-članica Radne grupe za praćenje pojave vršnjačkog nasilja i vandalizma u školskim ustanovama, kaže za današnje izdanje emisije “Radio škola” da je Radna grupa, to jest Nacionalni tim osnovan prije godinu i po dana, sa zadatkom da neprekidno analizira podatke o pojavama koje prepoznaje Program za suzbijanje nasilja i vandalizma u obrazovno-vaspitnim ustanovama.

“Nije nam cilj samo da pratimo, već da predlažemo konkretne aktivnosti i uopšte budemo uključeni u sistemsko praćenje vršnjačkog nasilja u obrazovnim ustanovama. Tokom protekle dvije godine, predstavnici našeg udruženja radili su sa nadležnim ministarstvom na definisanju različitih mjera kada je u pitanju preventivno djelovanje protiv nasilja u školama i tada smo odlučili da se oformi ovaj Nacionalni tim”, pojašnjava Mihajlović i podsjeća da su članovi ove Radne grupe još iz redova Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, Ministarstva rada i socijalnog staranja i Zavoda za školstvo.

Na naše pitanje da li se djeci i mladima na adekvatan način od strane roditelja danas predstavlja važnost nenasilnog vida komunikacije, promoviše tolerancija, poštovanje različitosti i podstiče saosjećajnost, Mihajlović otkriva da su, bez obzira na teorijsko znanje, u praksi primjeri potpuno drugačiji.

“Svakodnevno se susrijećemo sa negativnim primjerima nasilja u školama. To je na neki način i potvrda da, iako otvoreno sa svojom djecom govorimo o nasilju, ipak smo kao odrasli netaktični, netolerantni i nedovoljno ubjedljivi. Vršnjačko nasilje zapravo predstavlja vapaj za pomoć. Djeca nam na taj način, u očaju, šalju poruku da moramo da im posvetimo više pažnje, razgovaramo s njima i naučimo ih kako da rješavaju sukobe bez nasilja. Nerjetko nas gledaju u sukobima sa članovima porodice, partnerom, ali mi kao roditelji te njihove poglede i zapažanja uopšte ne prepoznajemo i zato su ono što ih učimo i kakve im primjer dajemo, u totalnoj suprotnosti”, rekla je Mihajlović.

U vrijeme korona pandemije, napominje, dodatno se ističe važnost ukazivanja na sve probleme koji se tiču online nasilja, a takvih slučajeva ima puno u ovom trenutku.

“Djeca gotovo svakoga dana osjećaju ili svjedoče da je nasilje prisutno, bilo na Viber grupama ili na društvenim mrežema i zapravo nema škole u Crnoj Gori u kojoj nema vršnjačkog nasilja. Prema posljednjim istraživanjima više nevladinih organizacija i Ministarstva prosvjete iz 2019. godine, svako četvrto dijete u crnogorskim školama tokom prošle godine bilo je žrtva vršnjačkog nasilja. Uz ove alarmantne podatke poseban problem je što djeca, zbog nepovjerenja, ne prijavljuju nasilje školskim psihološko-pedagoškim službama, nastavnicima ili centrima za socijalni rad i zato je važno da osvijestimo mehanizam odbrane koji je od krucijalnog značaja”, zaključila je Mihajlović.

Podsjetimo, SOS telefonska linija za prijavu nasilja je 080 777 777.  Putem ove linije mogu se prijaviti prije svega slučajevi koje škola ne može sama da riješi ili u nekim urgentnim situacijama. Očekuje se da upravo školski timovi budu “prva linija odbrane” i da se maksimalno uključe u rješavanje vršnjačkog nasilja.